ponedeljek, 25. oktober 2010

季語 – Киго: "Упекло сунце"















Упекло сунце--
сенка и ја журимо
у хладовину

Сања Петровић


Kigo: "Upeklo sunce", leto, nebo. Haiku Sanje Petrović je dvostruko zanimljiv: prvo zbog personifikacije senke. Personifikacija je česta poetska figura u japanskom i srpskom haiku dok se kod Anglosaksonaca retko vidi i smatraju je nepoželjnom. Druga zanimljivost pokazuje učinak "namere reči" koji kigo, ovde sunce uspostavlja u pesmi: a to je kontrast senki i hladovina naspram suncu. U originalnom haiku zadnji stih ima slog manje a sliku više ("u hlad lipe") pa sam sebi dozvolio popravku u nadi da će autorici biti prihvatljiva.

季語 – Киго: "Налети кише"









Целу ноћ киша
налетава—умро је
Славко Седлар

Димитар Анакиев



Kigo:"Naleti kiše", jesen, nebo. Kada sam jutros od Saše Važić, koja se je zadnjih godina veoma angažovala oko sakupljanja, publikovanja, prevodjenja i plasiranja haiku pesama Slavka Sedlara, dobio vest o Slavkovoj smrti zapisao sam u e-poruci gornji haiku zajedno sa kratkom porukom: Saša, izrazi molim te Slavkovoj porodici moje iskreno saučešće. Noćas sam ko zna zbog čega bio budan i slušao nalete kiše. Na vest o Slavkovoj smrti zapisao sam haiku...
U vreme kada sam pre 25 godina počinjao sa pisanjem i izučavanjem haikua Slavko Sedlar je bio već etablirani haiku autor, pesnik bogatog opusa. Zato nije preterano nazvati ga učiteljem jer, Slavko Sedlar je bio jedan od pionira koji su utirali put našem haiku pesništu--sa ponosom možemo reći da smo mi, današnji haidjini, treća generacija pesnika koja na srpskom jeziku piše haiku. Takodje, nije preterano reći da je srpsko haiku pesništvo više doprinelo svojoj kulturi nego mnogokoja skupa i državno subvencionirana umetnost. Haiku je naša rečita i važna kulturna tradicija u koju su upleteni najplodonosniji ljudi: Miloš Crnjanski, Isidora Sekulić, Desenka Maksimović i mnogi drugi; Slavko je ugledni član ugledne porodice a u njegovom Vršcu započeo je izmedju dva svetska rata pisanje haikua i uopšte prvi srpski haiku pesnik Milan Tokin. Duboka upletenost celokupne srpske kulture u haiku daje za pravo davnim rečima Svetog Save da je Srbija koliko na Zapadu, toliko i na Istoku. Neka mi zato bude dozvoljen još jedan poetski komentar koji je u možda u vezi sa Slavkovim društvom za zaštitu ćirilice:


Хаикy путем
Светосавска Србија
одавно пошла

Димитар Анакиев



Postulati pesništva Slavka Sedlara ostaju na našem pesničkom horizontu uzorni a pre svega: zavezanost klasičnoj formi od 5,7,5 slogova i predanost prirodi kao glavnoj inspiraciji. Ako ovim, univerzalnim premisama haiku pesništva, dodamo Slavkov lirski talenat i senzibilnost, njegovu meditativnos, široki spektar opevanih tema i raskošno bogat vokabular, onda je lako vidljivo Slavkovo visoko mesto u srpskom haiku pesništvu.
Kada je umro Šiki Masaoka (正岡 子規, 1867-1902), tvorac haikua kao žanra moderne literature, njegov učenik i temeljopoložnik principa klasičnog japanskog haikua Kyoshi Takahama (高浜 虚子, 1874-1959), autor prvog japanskog haiku rečnika, zapisao je sledeći haiku:


Na mesečini
dvadesetog septembra
Šiki je umro

Kyoshi Takahama

(Prevod: Dimitar Anakiev)

I Šiki, i Sedlar i nedavno preminuli Vladimir Devide izabrali su jesen za svoj odlazak, vreme kada smrt menja i prirodu kao celinu. A proleća će sigurno dočekati mnogi aspekti njihovog pesničkog rada.

nedelja, 24. oktober 2010

季語 – Киго: "Myља се грожђе"










Подрyм замириса
на свадбе и сахране.
Смуљано грожђе

Светомир Ђурбабић



Kigo: "Mulja se groždje", takodje "muljača", jesen, život čovekov. U hrišćanstvu je vino takoreći zvanično piće i ovaj haiku kao da kaže: eto kako žive hrišćani, ovo je miris koji prati sve obrede. Zamirišete li smuljano groždje osetićete život od početka do kraja.
Zanimljivost ovog haikua je da pesnik poverava tako kompleksnu sliku i značenje čulu koje obično nije pozvano da učestvuje u glavnoj ulozi u velikim predstavama, čulu mirisa.

季語 – Киго: "Ластавичије гнездо"
















Под кровиштем
уметничке галерије--
ластавичије гнездо

Драган Јовановић Данилов




Kigo: "lastavičije gnezdo", zima, životinje i insekti. Lastavice su ptice selice koje zimi napuštaju svoja staništa i sele se na jug da prezime. "Lastavičje gnezdo" je zato pesma o praznom domu, zimska tema. Pesnik Danilov uporedjuje dva doma: dom umetnosti i dom lastavica na taj način umešta elemenat prirode u čovečiju kulturu i umetnost i oprirodnjuje je, shodno misiji haikua. Tako kako je napisana pesma sugeriše da dve kuće (umetnost i prirode) idu ruku pod ruku, da one nisu jedna drugoj strane: lastavice moraju biti umetnice da bi izgradile svoj dom i umetnost čovekova mora biti prirodna da bi bila vitalna. Ali, kigo je uvek "reč sa namerom" a namera zime je da označi smrt i pustoš. Moguće je da pesnik govori i o dva prazna doma: da on vidi praznu galeriju umetnosti a i prazan lastavičiji dom.

季語 – Киго: "Спремање"





Спремање прође--
ненамештено оста
једино срце

Валерија Симонова Чекон



Пролећно спремање.
Слика у мутном сећању
прашњаво жута

Саша Важић


Kigo: "Spremanje", takodje "Veliko spremanje", "Prolećno spremanje", proleće, život čovekov
. Tipična sezonska delarnost za domaćine a još biše za domaćice. Evo saveta za veliko spremanje koje navodi neki internetni sajt:Zelenilo i sunce su napokon pred našim očima. Mnoge stvari u ovo doba godine postaju lepše, ali šta je sa onom paučinom po tavanici, ili sa prašinom koja se zahvaljujući svetlosti još jasnije vidi... Sada je savršeno vreme da svoju kuću pripremite za proleće. Evo nekoliko saveta koji će vam pomoći da u svoj dom unesete svežinu.

* Sklonite debele, teške zavese i zamenite ih nekim lepršavijim. Izgledaće lepše dok se zraci sunca probijaju kroz njih, a sobe će biti mnogo svetlije.

# Ukoliko osećate da ste puni energije, ne bi bilo loše da se malo pozabavite krečenjem. Jedna od modernijih boja za ovu sezonu jeste zelena. Izaberite smireniju zelenu ili tamniju maslinastu nijansu (koja sjajno izgleda u kombinaciji sa bojom čokolade).

# Neka vam priroda posluži kao inspiracija - okružite sebe motivima cveća i lišća. Samo nekoliko jastuka sa cvetićima mogu da unesu posebnu energiju u vašu sobu.

# Ako imate puno tamnog nameštaja, razmislite o tome da ga ovog proleća osvežite farbanjem.

# Unesite u kuću puno biljaka ili čak lišća koje ćete aranžirati u vazi. Ne samo da će izgledati lepo, već ćete se i vi odmah osećati bolje!

# Proleće je pravo vreme da sklonite tepihe i da se bacite na čišćenje podova. Da, znamo da može da bude nezgodno, ali nećete zažaliti!

# Stavite novu sliku na zid.

# Sredite haos u kući - da, čak i onaj ormarić ispod stepeništa. Iako ga niko ne vidi, vi ćete se osećati mnogo bolje kada znate da je sve na svom mestu.

Pesme obeh pesnikinja gotovo na jednak način progovaraju o prolećnom čišćenju, nameštanju i spremanju: dovode ga u vezu sa "spremanjem" sebe same a ne samo kuće. Tako ruska pesnikinja Valerija Simobova Čekon na kraju konstatuje da je još samo srce ostalo nenamešteno, a Saša Važić postavlja pitanje sećanja u koje je slika požutela i zaprašena. Kroz njihove iskaze provejava glavni smisao i simboličnost, kako proleća, tako i čišćenja: revitalizacija, ponovno radjanje. Čišćenje se ne shvata kao puki higijenski akt već kao ponovno radjanje. Obe pesnikinje, znači, na čišćenje gledaju kao na "zaceljenje", na mogućnost, doslovno: "ponovno postati ceo" u čemu je viši smisao i božanska dimenzija prolećnog spremanja.

(prevod i prepev pesme Valerije Simove s ruskog: Dimitar Anakiev)

季語 – Киго: "Процветао глог"















Процветао глог.
Како се јасно види
од села до гробља

Светомир Ђурбаби
ћ


Kigo: "cvet gloga", "glog cveta" ili "rascvetali glog", proleće, biljke. Gog cveta od aprila do juna. Evo šta o glogu piše srpska wikipedija: Род глогова (Crataegus L.) је комплексна група дрвећа и жбуња из фамилије ружа (Rosaceae), нативна у умереним пределима северне хемисфере, сродна роду мушмула. Број описаних и верификованих врста у роду је око 250, од чега већина (око 200) настањује Неарктик, а 50-ак врста Палеарктик. Глогови расту у веома разноликим стаништима. У Србији расте 7 аутохтоних и више страних, унетих врста[1]. Историја таксономије рода је пуна описивања врста и варијетета, при чему се број врста кретао од 20 средином тридесетих година XX века, до 1500 само за Северну Америку почетком деведесетих година истог века. Поједини аутори таксономску ситуацију рода описују као „проблем Crataegus".

Тешко разграничење врста се објашњава веома присутном и честом хибридизацијом, макар међу врстама Палеарктика. Појава апомиксије је такође чешћа код евроазијских врста.

Присутно је неколико алтернативних интрагенеричких класификација, са бројним подредовима, секцијама и серијама (в. таксономске категорије). Dickinson et al. (2000) препознају 15 секција и 35 серија са око 250 врста.
[уреди]

Ono što ne piše u wikipediji je mitološki kontekst gloga u našoj kulturi, a posebno u narodnom verovanju. Glogovi kolci su poznati vampirski antidot a glogov list i cvet su poznati ojačivač srca kod živih ljudi, navodno dobri i protiv stresa tj. u urbanom životu a ne samo na selu.

Pesma Svete Đurbabića ispostavlja zanimljivu perspektivu koja se proteže od sela do groblja i obuhvata oba života seljana: pregrobni i zagrobni. U tom kontekstu možemo tražiti značenje rascvetalog gloga...

季語 – Киго: "Мува"


















Уморни радник.
Без воље да отера
досадну муву

Бојан Јовановић


Слете мува
на рукопис и стaви
тачку где било

Љубиша Pајковић Кољежац


Стало је време.
Између две казаљкe
шета се мува*

Небојша Миленковић


На длан ми слете
велика црна мува-
цело имање

Cpба Митровић


Пoбeгaвши oд
кишe, мyвe cлeтeлe
нa мojy нoгy

Димитар Анакиев




Kigo: "Muva", leto, životinje i insekti. Pesma Bojana Jovanoviča je zapravo vrsta "društveno angažovanog haikua", u kojoj je i psihološki portet; pesnik koristi muvu da bi prikazao apatiju nadničarskog života. Haiku Ljubiše Rajkoviča je igriva i humoristična pesma koja umešta prirodu (muvu) u kulturu (knjigu) i time je oprirodnjuje. Haiku Nebojše Milenkovića na sličan, humarističan, način umešta muvu u svet tehnike i komentariše filozofski pojam vremena, odnosno, igra se sa sterotipom vremena. Oprirodnjavanje kulture i čoveka je misija haikua. Pesma Srbe Mitrovića izražava hrišćansku ideju a pesma Dimitra Anakieva budističku budnost. Pet muva, pet pesnika, pet pesama! Fascinantna izražajna moć haikua.

*haiku Nebojše Milenkovića neznatno je popravljen do 17 slogova, u originalu glasi:

Stalo vreme.
Izmedju kazaljki
šeta se muva.